Postoje li druge planete čija su okruženja slična našem? Zahvaljujući napretku astronomske tehnologije, sada znamo da postoje hiljade planeta koje kruže oko udaljenih zvijezda. Nova studija pokazuje da neke egzoplanete u svemiru imajuhelijumbogate atmosfere. Razlog neravnomjerne veličine planeta u Sunčevom sistemu povezan je sahelijumsadržaj. Ovo otkriće bi moglo unaprijediti naše razumijevanje planetarne evolucije.

Misterija o odstupanju veličine ekstrasolarnih planeta

Tek 1992. godine otkrivena je prva egzoplaneta. Razlog zašto je trebalo toliko dugo da se pronađu planete izvan Sunčevog sistema je taj što ih blokira svjetlost zvijezda. Stoga su astronomi smislili pametan način za pronalaženje egzoplaneta. Provjerava se zatamnjenje vremenske linije prije nego što planeta prođe pored svoje zvijezde. Na taj način sada znamo da su planete uobičajene čak i izvan našeg Sunčevog sistema. Najmanje polovina zvijezda sličnih Suncu ima barem jednu planetu veličine od Zemlje do Neptuna. Vjeruje se da ove planete imaju atmosfere "vodika" i "helija", koje su prikupljene iz gasa i prašine oko zvijezda pri rođenju.

Međutim, čudno je da veličina egzoplaneta varira između dvije grupe. Jedna je oko 1,5 puta veća od Zemlje, a druga je više nego dvostruko veća od Zemlje. I iz nekog razloga, gotovo da nema ničega između. Ovo odstupanje amplitude naziva se "radijusna dolina". Vjeruje se da će nam rješavanje ove misterije pomoći da razumijemo formiranje i evoluciju ovih planeta.

Odnos izmeđuhelijumi odstupanje veličine ekstrasolarnih planeta

Jedna hipoteza je da je odstupanje veličine (dolina) ekstrasolarnih planeta povezano s atmosferom planete. Zvijezde su izuzetno loša mjesta, gdje su planete stalno bombardirane rendgenskim i ultraljubičastim zracima. Vjeruje se da je to ogolilo atmosferu, ostavljajući samo malu kamenu jezgru. Stoga su Isaac Muskie, doktorand na Univerzitetu Michigan, i Leslie Rogers, astrofizičarka na Univerzitetu Chicago, odlučili proučavati fenomen planetarnog atmosferskog skidanja, koji se naziva "atmosferska disipacija".

Da bi razumjeli efekte toplote i zračenja na Zemljinu atmosferu, koristili su planetarne podatke i fizičke zakone za kreiranje modela i proveli 70.000 simulacija. Otkrili su da će, milijarde godina nakon formiranja planeta, vodonik sa manjom atomskom masom nestati prije...helijumViše od 40% mase Zemljine atmosfere može biti sastavljeno odhelijum.

Razumijevanje formiranja i evolucije planeta je ključ za otkriće vanzemaljskog života

Da bi razumjeli efekte toplote i zračenja na Zemljinu atmosferu, koristili su planetarne podatke i fizičke zakone za kreiranje modela i proveli 70.000 simulacija. Otkrili su da će, milijarde godina nakon formiranja planeta, vodonik sa manjom atomskom masom nestati prije...helijumViše od 40% mase Zemljine atmosfere može biti sastavljeno odhelijum.

S druge strane, planete koje još uvijek sadrže vodik ihelijumimaju atmosfere koje se šire. Stoga, ako atmosfera još uvijek postoji, ljudi misle da će to biti velika grupa planeta. Sve ove planete mogu biti vruće, izložene intenzivnom zračenju i imati atmosferu visokog pritiska. Stoga se otkriće života čini malo vjerovatnim. Ali razumijevanje procesa formiranja planeta omogućit će nam da preciznije predvidimo koje planete postoje i kako izgledaju. Također se može koristiti za traženje egzoplaneta koje uzgajaju život.